DÁNICA
Horvatska, Slavonska i Dalmatinska.
Tecaj I.
Dana 5. Grudna 1835.
Br. 48.
Miriitin serdcem se radiije
Ki za rod i dom posluje.
Vitezovic.
Z D R A V I C A.
Puna serdca, pune case,
Neka z¡v¡, sto je nase,
K tomu ljubav svaki cas,
Bratjo , neka vodi ñas !
Boze zivi nase krasne ,
Naseg zitka zvézde jasne ,
Neka bude citav svét,
Njima samo jedan cvét.
Boze zivi prijateije
I sve doraorodne zelje,
U njih nara je prava slast,
U njih domovine cast.
Ovu casu za Slavene !
Nek im Slava nepov'ene,
Od lije ime naroda
Cuva ñas od propada.
Josce jednu za Ilire,
Nek se sloze , i razsire,
U jeziku, kréposti
I u staroj vérnosti.
Bratjo, sada zadnju casu ,
Za ljubav i slogu nasu !
To je ona süna moc
Koja sravna sve jcdnoé.
Alexaudar Zdencaj,
Ilir i/. Horvaiske.
SLAVO-ILIRSKO I 8LAV0-CESK0 NA-
récje s drugimi jezici vu ogledu bogatosti
récih prispodobljeno.
Koji verhu obiinosti ili verhu pomanjka¬
nja récih nasega jezika govore, mogu iz sle-
decega kratkoga pregleda vidéti jeli i na ko¬
liko pravo ili krivo sude.
Némacki jezik broji cistih réc¡h - 29,000
Spanjolski — — — _ _ _ 30,000
Francuski — — — _ _ _ 32,000
Taliunski — — _ _ _ _ 35,000
Engleski — — _ - _ _ 37,000
Slavo-Cesko narécje _ _ _ 57,000
Sluvo-Ilirsko — _ - _ 83,000
Broj némack¡h , spanjolskih, francuskih ,
talianskih, engleskih récih napravijen jest po¬
lag najboljih ^écnikov^ Slavo-Ceskoga naréc¬
ja réc¡ sbrojene su polag réénika Pulko-
vicevogu, kojemu, kak slavn¡ sp¡satel sám
spoznava, josce ranogo do soversenosti manjka.
Broj pako Sluvo-Ilirskih récih izvadjen i sora-
cunan jest najvise polag StuUia. U prispodob-
Ijenlh medju sobom drug¡h ¡lirskih récnicih
nav lastito: od Vuka Slefunovica Karadzica ,
od Delu Belle, od Voltiggiu, od Verancicu,oA
Mikulie, od Bclostencu, od.lumbresica, od Hab-
delica, od P. Marka, od Gutzmana, i od
Murku velika ranozina ¡stih u svakdasnjem
z¡vienju sasvira obicajnih réc¡h raanjka. Ako
josce k tomu premisllmo , da je nase nazi-
voslovje (terminología) dosad malo obdéla-
no , koje drugim piispodobljenim jezikom ni
malo nemanjka, tak se uprav polag ovih po¬
raanjkanjih verhu razmérnoga bosatstva na¬
sega materinskoga narécja zadosta cuditi ne-
mozemo, koje polag svega toga, da mu nazi-
voslovje fali, svaki drugi jezik brojem récih
jos jedanput nadlada.
Da cemo gledec na toliki broj récih, ko¬
je se u ilirskom i u ceskom narééju nalaze,
|