Danica horvatska slavonska i dalmatinska

(U Zagrebu : Ljudevit Gaj, 1843-1848.    )

Tools


 

Jump to page:

Table of Contents

  Page 20  



20
 

sud prenose razsipijujuéi s teijim naòinom prevare i
predsude u puku. Broj prebivalacah, koi nahodi sve
potrèbe druitva na isti naòin, kako zloslanje i opako
turedjenje stvarih, po komu nije moguée upotréblja¬
vali jakosti gradjanah na korist obèenu, radjaju onu
vàrstu Ijudih, koji se prikornira iraenora pridàrstinc
nazivlju, kojih jakosti po bezposlenosti izsleljene u
silu se èesto obrate , koja prèli nahuditi sverau gradu.
Bolesti su ove, koje prera da na povàrsne znaòaje
veoma priliòne, nista neraanje na razlike naòine trèba
da budu izlèòene, koliko od razlikib uzrokah su na¬
stale. Sa svira tira nesvéstni u obih okolnostih
jednako vape: nek idu u vojsku te pridàrstinc. Beò
nesvèstna, jer mèsto se od nje okorislili, domovina
po njoj bi izgubila ono skrajnje jedino ufanje . koje
joj u rukuh i u paraeli prislojno upravljenih njezi¬
nih mladib sinovah ostaje. Beò nepravedna. i uvré-
djiva Ijudstvo, jer odsudjiva na trudan mnogo putah
nedrag iivot toliki rod iskàrnjega, koi ne za svoju
krivinu, nego samo s bude srèée naraa je sletan; réè,
koja spominje ona divja ili izsleijena vréraena, kad
za da jedan uiiva, slotina bi plakala, ìli kad svèl kao
bastina otca nepravednoga nije bio uiivan nego od
jednoga déla Ijudih, priliòna najopaòijoj i najveéraa
hudobskoj od psovkab, koju smi u pijanstvu raahni-
toga samoijubja jed"n glasovit okrulnik, jedan raogué¬
ni nepriatelj òovèòanstva iznaéi. Toliko raogu se pri-
likovat poiude jednoga rodoljubca i kàrvave ielje
jednoga silnika! Molimo postovanoga pisaoca, da do¬
brovoijno prirai ove rèòi, ler raèsto se rasàrdili kako
nesvèstnik, ih prepatii kako slabi, nek slèdi lo sveti-
mi dèli nastojali na dobro domovine, òineéi se, kad
je trèba, tumaòiteljem poiudah obéenih, ali s visjira
obzirom na istinite potrèbe nasega vréraena. Krasan i
veoraa koristan obièaj jest, da posebni ijudi svoja
mnènja pokazuju o potrèbah i bitju gradjanskih drui-
binah, jer kroz taj naòin vladanje, komu se najvise
pristoji dèlovat za dobro puka, od toliko razhònih sa¬
vètah najsvéstnie izabirajuéi i slédeéi, èini priliòno
kraljestvo onorau naraisljenu od Platona, gdè najsvèst-
nii zapovèda. Nu tko hoée svacija ranènja poslusati,
trèba da se ceka i krivih i neistinitih, jer medju to¬
likim odsudam od razlikib moigjanah izvodjenim nije
moguée, da svaka najbolja uzbude. buduéi pameti
Ijudske veoraa priliòne onira ogledalom, koja nekaiu
stvari, kako su one u sebi, nego svako po svorau na-
 

èinu i naravi, tako da se prem èesto zgodi, da od jed¬
ne stvari toliko razliònih prilikah iraarao, od koliko
razlikib ogiedalah ona bude odbaòena. Slabost pa¬
meti, od koje su te razliònosti uzrokovane, davna je
i obéena nemoé u narai, i pravo je, da srao se jur
na nju obikii. Jao ti svètu, kad nebi iraao govoriti
i svétovali, nego sarao onaj , koi neraoie pogrèsili,
jer trèba hi bilo, da vas svét uraukne. Ako si igda
dakle stogod krivo reko, neraoj se prepadati: medju
Ijudira neiraa ni jednoga, koi le moie prekoriti ili ti
se porugali, kao nemogase se ni jedan iznaéi, koi bi
parvi kamen bacio na gré.snicu od evangjelja. Opo¬
raene pako nisu uvrède, le tko ih podava, u potrèbi
dobrovoijno bi ih priraio, paèe poiudio.

Za ostalo dogodovstina vojevanjah dalmatinskih
bila je od svakoga proòilana s onora slaslju, koja se
éuti u razraotrenju dèlah slikarskih stare uòionice.
koja se hvale, ali neslède. ili selajuéi se po jakih
zgradah, kulah i tvàrdjavah srèdnjega vèka, koje u
nase doba nije dobro nego slikovati; bit èe primlje¬
na od doraorodacah kao zaklad dosaste slave nase,
u istinu ne manje od slare, ali razliène.
 

S m è s i e a.
 

Zazvanje englezkoga Ikakovoga druitva ( Se bacìi-
klubb) po francezkom. Od davna je veé sv. jurjev-
ski klub skakarah u Londonu odluòio, da kao klub
neée vi.se s nikim igrali parile ; al ga prie nèkoliko
nedéljah nèkakav Poljak, g. Kleszycki, jedan izraedju
najvèsliih igraòah francezkoga èkakovoga kluba, u
irae svoga druilva na dvè partie zazva. Igrat ée se
po dopisih, i onaj klub, koi preoblada, dobit ée 1500
franakah. Francezko druitvo veé je izdalo 50 akciah
po 30 frankah, da tu sumu skupi; akcie ove veè su
sve razpaèali òlanovi druztva i druga francezka go¬
spoda, iraenito péri, poklisari, visji vojniòki òastnici
i uèeni ljudi. — Sada londonski dnevnik «BelV Life»
zaklinje klub sv. jurjevski, da za Boga òest svoju o-
brani, i da na mejdan izadje. — Vidit éemo, kako ce
se rat ovaj svàrsit. Svakako je paraetnie, sto su ra¬
toborni Francezi ovakov raejdan odabrali, nego da
su sablje potargli; jer ako i dusmanin nèkoliko ska-
kab obori, neée zato nijedan narod propasti.
 

Udrednik i izdavatelj Dor. Ljudevit   Gaj.
Tiskom kr. p. narodne tiskarne Dra. Eijudevita CaJa.
  Page 20