Danica horvatska slavonska i dalmatinska

(U Zagrebu : Ljudevit Gaj, 1843-1848.    )

Tools


 

Jump to page:

Table of Contents

  Page 106 [i.e. 104]  



106
 

nika. A i duinost me nuka, da progovorim; jer sam
u imenu odbora si. druitva narodne òitaonice zagre¬
baòke obeéao, da ée parvi svezak po uèinjenoj po-
godbi sa liskarnom jerraenskora u Beòu iziti do kon¬
ca Sèònja (Jan.) t. g. za stalno i neprotislovnu. I tirae
stavisrao i rok preplate do konca Lipnja (Jun.) t. g.
Pa evo dosada jedva smogosmo i parvi svezak. Pitat
ce, — kao sto su veé i pitali — p. n. gg. visokoslova¬
ni predbrojnici i uteraeljitelji raatice : s koga uzroka
zaostade lo dèlo? — Odgovaram: Zelja goruéa i pre-
koredna, u govoru stojeéi rèònik èira prie na svèt
izdali, nevidjase nebrojenih zaprèkab, koje se kao
kule nagrorailase i koje ovdè potanko iziagati i na-
brajali svakorau bi se raàrzilo, — te obeéa u tako
kratkora vrèraenu u ruke stovanoga obéinslva predati
ga. Najgiavnii pako uzrok, sto se to dèlo oteie, jest
dalecina raèsla, gdé se isti rèònik starapa. A raorado
srao tamo iz naraa najbolje poznatih uzrokah zaéi, i
tako poradi tiskarske korreklure — jer se iz Beèa ova^
mo i nalrag salje, da dèlo òim moguée savàrsenie izi
de , — gubi se naravno mnogo vréraena. — Me
djulim naslojat éemo, da se dèlo u buduée po
spési, kolikogod bolje moguée uzbude. — I go
jirao se nadora, da éerao isti rèònik koncera ove
godine zaglaviti, gdé ée u kratko zatira i druga knjiga
Gunduliéeva: «Razlilila dila» bèli svèt ugledali, budu¬
éi je i ona raalo ne gotova. Te tako se ufamo, da éerao
se sa visokopostovanira obéinstvora porairili i da neée
iraati uzroka na nas raàrèati. Nama je to dèlo i onako
vazda pred oòiraa i nas najveéraa peòe, sto nerao¬
gosrao javno zadane rèèi — kako bi bili radi — odàr¬
iali.

Na razslanku sa visokoslovanira obéinstvora iraa¬
dera jos jedanput naporaenuti radi boljega porazura-
Ijenja : da srao goresporaenuti rèònik jedino zato na
svezke izdavati rèsili se, kako bi si ga i siroraasnii
nabaviti raogli, a ne radi nase priliònosti. Uslèd toga
i rekosmo na kraju objavijenja: da ce ga p. n. gg.
predplatnici, koji na jednoò i fl. 20. kr. sr. poloie,
kao i svikolici p. n. gg. uteraeljitelji raaiièini na jed¬
noò i bez ikakva troska u ruke dobiti. I tirae dajerao
na znanje, da predbrojenje na svezke prestaje, a na
ciò rèònik da se raoie joste predbrojili po gorere-
òenoj ceni.

Ovom prilikora zahvaijujera p. n. gospodi sabira-
teljem na trudu i molim ih zajedno uòtivo, neka rai
nezamère, sto im nisam raogao svakomu ponase, kako
sani bio ielio, odgovorili. One pako, koji rai nisu ^^.
 

predbrojnikah   poiraence poslali, uòtivo  raolira, neka
to uòine; jer  ée se iraena stampati za uspomenu, da
se vidi, koji su podpiratelji nase knjiievnosti i na koje
se raoie i u buduée osloniti.
U Zagrebu 18 Lipnja 1846.

Vèkcslav Babukié, s. r.
tajnik si. druHva narodne èitaonice zagreb.
 

Iz Biograda. Vuk Stef. Karadiié putuje sada po
Sàrbii, valjda ée put ovaj i u hterarnom obziru od
koristi biti. Govori se, da naraèrava éirilskimi pisrae¬
ni prestampati krasnu pèsrau «Smart Cengiè-age» od
Ivana Maiuraniéa, da Sàrblje bolje upozna s izvàrst¬
nim ovim proizvodom zagrebaòkih knjiievnikah. —
Oglaseno nedavno «Ogiedalo sàrbsko, to jest Pèsme
Càrnogorske o sàrbskom vojevanju,» veó su izasle.
— Priklopljena im je slika Càrnog Gjorgja i stoje 1
for. u sr.

— U Varasdinu izasle su ovih danah slédeée knji¬
ge: 1) Cvèt Duhovni — molitvena knjiiica za kàrstjan¬
ske kalolike. 1845 tiskora Jos. Piacerà. U 24., str.
170, sa slikom j^ tvàrdo vezana stoji 30 kr. u sr. —
2) Citanka ili Cudoredne pripovèsti na koristnu za¬
bavu domorodne raladeii sa dviraa karaenorezi; sadàr¬
iaje slédeée povèsti: 1. Poznanstvo u putovanju; 2.
Carobni fenjer; 3. Slèpac svojora harfora ; 4. Veòer¬
nja setnja; b. Mahraud i njegov olac; 6. Pobégnutje
nepokornog Dragulina; 7. Mudroviè. — Str. 130 na
16. stoji 20 kr. u sr. —

—    U Beòu je izisao oglaseni u nasih listovih :
Vinok Rusinara na obiinki. Céna 1 for. u sr.
 

Slavjansice   vèsti.
 

U zadnjoj skupstini èeskoga narodnoga Museuraa
izabran bi za predsèdnika grof Josip Malia Thun, gla¬
soviti hranitelj èeske narodnosti. — Iz predatih ra¬
òunah uvidilo se je, da iraetak musejni iznosi 62,44-S
for. — Da se poveksa sbirka rukopisah, poklonili su
mu òeski slalisi sve povelje, listine i stara pisraa, koja
je g. Palacki, njihov bistoriograf, od g. 1838 o njiho¬
vora trosku skupljao. Tira je steko Museura do 2500
razliònih starih pisaraah. — Ceski velikasi: knezovi
Karlo i Vinko Auersberg, grof Eduardo Clara, knez
Franjo Kolloredo, grof Miroslav Deyra, grof Franjo
Harrach, knez Gustav Laraberg, knezovi Ivan i Josip
Lobkovic, grof Rudolf Morzin, knez Karlo Schwarzen-
berg i grof Karlo Waldstein podèlili su dobrovoljne
znaraenite novèane prispévke za podporu doraaée do¬
godovstine; do sada se je o njihovom trosku prèko
3000 poveijah i lélopisah iz XIV—XVII. slolètja pre-
pisalo. — Grof Eugen Cernin obvezao se je, da ce
osira navadnoga prispévka joste sest godinah po 100
for. prinosili, za uranoianje archaeologièke sbirke. —
Gdé takvih rodoljubah imade, onde dà kako narodni
Museura dobro napreduje. Daj Boie, da raoierao i
mi naskoro priobéiti shène iàrlve nasih rodoljubah,
donesene na oliar domovine!
 

Uèrednik i izdavatelj Dor. I.judevit   Gaj.
Tiskom kr. p. narodne tiskame Dra. ljudevita Gaja.
  Page 106 [i.e. 104]