Danica ilirska

([U Zagrebu :  Ljudevit Gaj]  )

Tools


 

Jump to page:

Table of Contents

  Page [177]  



Broj 45.
 

IJ .Subotu 7. Studenog^a 1S40.
 

Tecaj VI.
 

Zaman da se ladnokérvnost ruga
IVa svetinju dusevnoga srodstva;
Nejma lépseg dubu blagorodstva,
Veé kad éovék sleée pravog druga.

Nikola Boroevic.
 

Pitanje ilirskog- ljubovnika.
 

Dakle sraljem tebe raojora zvati?
Koja s véncem nezlobne svetínje
I sa cvétjera angjeiske rallínje
Meni zel! svoju ruku dati.

Koje Ijubav kao carica slavna
Na vérnosti cistora zertveníku
Prljateljstva véénom spomeniku
Trazi dusu, svojoj dus! ravna.

Ponoslm se, to sad raorara reé!.
Da m! serdcera takvo serdce viada,
I ne zalira, slo toliko slrada,
Kad mi dade sunce raja steéi.

Tako njeznl svele Ijubve land,
Lahki su rai; jer mi duh moj krase,
Drag! su ni!; jer ra! tugu gase,
I postaju nove sréée dancl.

Zaman da se ladnokérvnost ruga
Na svetinju dusevnoga srodstva;
Nejraa lépseg duhu blagorodslva,
Veé kad covék stece pravog druga.

Ntkcla Bcroevié,
il Li ke.
 

misli o industrii,

obradjivanju zemlje i térjj^ovackih  odnosenjih

juzno-slavjanskih   derzavah   carstva   austrianskoga   s   ogiedom   na
savez zcljeznih kolomijah i plovenje ladjih

od

SPORKRJl.
 

(Konac.)

Akclona druztva mogu sve te pozeljane sverhe
proizvestí, I akoprem se dokucenje tíh svérhah samo
raalo po malo I poslé nékojeg vrémena istora doéekat!
raoze, nije Ipak sumnje, da se neée moguéí stalís ter¬
govackí I imiiéí vlastelíni svih tih pokrajínah priniora-
nlral najti, da u toj prigodi za unaprédjenje obéeko-
rlstnoga poduzetja délovno udloniélvo poprirae.

Drugo velléno délo, kojim bi se stanovnici otokah
i primorja dalmatinskoga osobito u vrérae suse od
nevolje glada sacuvali raogli, jest ocistjenje niocvarah
na velikih ravnicah u Nerelvi. Prerada je résenje ove
zadaée velíkira legobara podverzeno; nistanemanje pri
svem tora cini se, da bi se proizvesti raoglo. Nasípi
na nízjih obalah potoénih i morskih blízu nausljah
potoénih , I potrébite grabe hile bí doslacne, da se
osusenje mocvarah tako velikog kotara ízradl, kroza
slo bí se najbolja vérst zemlje u Europi zadobila , i
zitnicom cele Dalraacie uéiniti raogla. Trébalo bí sa¬
rao obéenitoga porazuinljenja medju kotari i obéina-
iní.   koje  su siromasnie I manje zemaljah za obradji.

4a
  Page [177]