Danicza horvatzka slavonzka y dalmatinzka

([U Zagrebu,  Ljudevit Gay]  )

Tools


 

Jump to page:

Table of Contents

  Page [49]  



DANICZA

Horvcitzka,  Sktvonzka y Dalmatinzka.
 

Techaj I.
 

Dana 4. Travna 1835.
 

Br.  13.
 

Vojska silna vojvodum,
Zemlja slubodum.

Prirecje rusko.
 

PESMA HORVATOV

V r   GLOGOVI   LETO   I S 1 3.
 

Nek se hrusti saka mala
Dusmaninov, neka jala
Ruzne vu ñas baca stréle ,
Volje vec i nam dozréle,
Udrit ce i za ñas sal!

Jos V Horvatéh ima kervi,
Nit' ko slabi v prahu cerv4
Dadu gazit' narodnosti,
Stare svoje slobodnosti,

Nit' zatréti Slavski rod!

Sve s' u svétu daIje dize,
Samo mi stojimo nize,
Bacmo dakle jaram tverdi,
Koj nam Slavsko ime gerdi,
I zakapa narodnost!

Sve vu krugu toga svéta
Sédoglavac do détela
Slobodnost zeli si zlatu,
I prot blaga toga tatú

Oslrim mecem brani seí

Dakle ostrit jest nam mece,
Davor mocni k nam pritece,
ü poloku kervi jalne
Frati sve pogerde zalne,
Budi perva zapovéd!

U tom vrédnom svelom boju,
V^érne bratje silnom broju
Najte zadnji bit' Horvati,
Slavstva dicnog' silni brati,
Dana vam je jaka moc!
 

Van se dizte iz tog' praha,
Hajd u smert prez svakog' straha!
Zlobu nek razbije zloba,
V an sad van iz suznjeg' groba
K stanovilom vladanju!
 

L, v.
 

Ova domorodna peszma bude popevana
vu ovdeshnyem kr. varashkom kazalischu 10.
t. m. vu jur obznanyenom igrokazu : „D i e
Magdalenen-Grotte bei O g u li ?í"
vu kojem med ozlalimi znamenitimi prizori o-
naj glaszoviti chin, kak Horvatzki Krajshniki
izbaczivshi ztranyzki jaram k auslrianzkomu
vladanyu povernuli sze jeszu, na szlavnu u-
zpomenu domache hrabtozti verlo lepo zpe¬
iyiva sze.

Dogodyaj ov bi zaizto zaszlusil, da sze
polag iztine obshirno zpishe, y da domovini
znana poztanu imena onih vitezov, koji tuliko
lyubavi proti szvojoj domovini y nyejnomu
praveduomu kralyu pokazali jeszu.
 

BRATINZKA  RECH

gledech   na   osznovu   ztarinzkoga
horvatzkoga pravopisza.

Razmishiyavanye zlatnih vremen one glu¬
boko vu presheztnozti zakopane dobe, kada
naroda nashega pervi otczi prez vszake naj
manyshe razluke pod jednim imenom: „Szla-
venczi" bratinzki rukuvali sze, y vu krasznoj
szlogi siveli jeszu: kada nyim kakli jedne ma¬
tere „Szlave"szinom niti na um nije palo, ika¬
da razdrusili sze, pache, da im je gdo pro-
rokuval, da sze vnuczi nyihovi jednoch ovak
razdeliU, ter na ztaru szlogu zabili budu, vre
onda nye mozbit prokleli bi bili: razmishlyava-
  Page [49]